• Što je kleveta?

    Èlanak 200. Kaznenog zakona RH opisuje što je kleveta:
    (1) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj èasti ili ugledu,
    kaznit æe se novèanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
    (2) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj èasti ili ugledu putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi naèin zbog èega je kleveta postala pristupaènom veæem broju osoba,
    kaznit æe se novèanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
    (3) Ako osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog klevete dokaže istinitost svoje tvrdnje ili opravdani razlog zbog kojeg je povjerovala u istinitost sadržaja kojeg je iznijela ili pronijela, neæe se kazniti za klevetu, ali se može kazniti za kazneno djelo uvrede (èlanak 199.), ili kazneno djelo predbacivanja kaznenog djela (èlanak 202.). Opširnije...

    Èesto se takva postupanja opravdavaju time da nije postojala namjera klevetanja, veæ javno se požaliti na nekog npr. trgovca.

    Za postojanje kaznenog djela klevete nije potrebna namjera da se netko kleveæe veæ je potreban umišljaj koji obuhvaæa svijest uèinioca da svojom radnjom pronosi nešto neistinito što može škoditi èasti i ugledu privatnog tužitelja.

    Primjer: U obrazloženju jedne presude za klevetu, nalazimo i slijedeæe:
    “Okrivljeni je oglašen krivim što je dao izjavu novinaru koja je objavljena u dnevnom listu, a u kojoj izjavi je pronosio za privatnog tužitelja odreðene neistine koje mogu škoditi njegovoj èasti i ugledu pa je oglašen krivim zbog kaznenog djela klevete.
    Ocijenjujuæi obranu okrivljenog da nije imao namjeru klevetati privatnog tužitelja, drugostupanjski sud je našao da za postojanje kaznenog djela klevete i nije potrebna namjera da se neko kleveæe veæ je potreban umišljaj koji obuhvaæa svijest okrivljenog da svojom radnjom pronosi nešto neistinito što može škoditi èasti i ugledu privatnog tužitelja.
    Namjera da se netko kleveæe može se cjeniti samo kao okolnost koja može biti od utjecaja prilikom odmjeravanja visine kazne."

    Klevetnièka izjava mora biti podobna da bi škodila èasti i ugledu. Kod prosuðivanja da li neka izjava može djelovati štetno na èast i ugled ošteæenog, odluèno je javno mnijenje koje je u skladu sa pravnim i društvenim poretkom.

    Radi se o deliktu apstraktnog ugrožavanja èasti i ugleda. Za postojanje osnovnog djela (obiène klevete) dovoljno je iznositi ili prenositi štogod neistinito što može škoditi neèijoj èasti.
    Djelo postoji bez obzira na to da li se stvarno naškodilo èasti drugoga ili ne, a ukoliko je izazvalo teške posljedice, imamo kvalificirani oblik klevete (teško djelo klevete).

    Klevetnièka izjava mora biti takva da je u stanju škoditi èasti i ugledu, odnosno mora biti prikladna da izazove prijekor ili prezir ili da umanji neèiji ugled u javnosti, dakle prvo vodi moralnom ocrnjivanju, a drugo umanjivanju socijalne vrijednosti. Radis e o umanjenju socijalne i moralne vrijednosti, društvenog ugleda i reputacije, poniženju, tako da može umanjiti njegove moguænosti obavljanja poslova i življenja.
    U tome je opasnost klevete koja nosi u sebi potencijal znaèajnog umanjenja društvene vrijednosti neke osobe ili tvrtke i to ne samo kada stvarno nastanu teške posljedice za ošteæenog, veæ i kad se tek stvara moguænostn takve štete.

    Kleveta može biti uperena protiv fizièke i prave osobe (poduzeæe i sl.). Ta osoba ne mora biti poimence odreðena, ali dovoljno je da je tako oznaèena da se zna na koga se odnosi. Dovoljno je da se iz okolnosti sluèaja može zakljuèiti na koga se odnosi. To može biti uèinjeno i putem insinuacije tj. da se iz stvarnog unutrašnjeg, ali prikrivenog smisla i sadržaja klevetnièke tvrdnje može zakljuèiti da se mislilo na klevetnièki sadržaj.

    Da li je neka izjava uvreda ili kleveta, prosuðuje se s obzirom na okolnosti sluèaja.
    Za krivnju nije potrebna namjera klevetanja, dakle poseban umišljaja, dovoljna je da se pred ili za treæeg iznosi ili prenosi štogod neistinito, što može škoditi èasti i ugledu drugoga.

    Ako je osoba bila u zabludi u pogledu svojih tvrdnjivjerujuæi da su one istinite, odgovarat æe ipak za klevetu, ako je u toj zabludi bio iz nehata. Zakon je stroži u pogledu zablude kod klevete, èime se zakonom želi sprijeèiti lakovjerno iznošenje objektivno neistinitih tvrdnji koje mogu štetiti èasti i ugledu drugoga.

    Kod dokazivanje istinitosti tvrdnje, na poèinitelju je obveza da dokaže da je imao osnovanog razloga povjerovati u istinitost onog što je iznosio ili prenosio. U pogledu ovog dokazivanja teret u materijalnom smislu leži na okrivljenom (klevetniku).

    Specifiènost kod djela klevete je u tome što se neistinitost klevetnièke tvrdnje presumira (polazi se od pretpostavke da klevetnik iznosi neistinu) s obzirom na princip «quisquis praesumitur bonus» (u prijevodu: svatko se smatra dobrim) koji nlazai svoj izraz i u presumpciji nevinosti u kaznenom postupku. Ako se za nekoga nešto tvrdi negativno, treba to i dokazati, jer dok to nije dokazano, takva tvrdnja smatra se neistinitom.
    To znaèi da kod klevete umjesto naèela «in dubio pro reo» važi obrnuto naèelo «in dubio contra reum» (u sluèaju sumnje na štetu okrivljenog, tj. uzima se da je tvrdnja neistinita).

    Ako se klevetnièka tvrdnja odnosi na izvršenje kaznenog dijela za koje se goni po službenoj dužnosti (npr. za prijevaru), istinitost izjava se dokazuje pravomoænom presudom.
    Za razliku od svih drugih kaznenih dijela, kod klevete niti neotklonjiva zabluda u pogledu istinitosti tvrdnje ne iskljuèuje uvijek odgovornost. Ako se neistinita tvrdnja odnosi na izvrsenje nekog kaznenog dijela, za koje se goni po sluzbenoj duznosti, a o tome još nema nema pravomoæne presude, kazneno djelo klevete postoji i pored neskrivljene zablude.

    Ipak, i tamo gdje uspije dokazati istinitost, odnosno dokazati relevantnu zabludu, pa uslijed toga otpada inkriminacija klevete, poèinitelj ipak može odgovarati za djelo uvrede ili kazneno djelo omaložavanja predbacivanjem za kazneno djelo.

Ovlašteni servis u BiH - preporuka

thenoise

Member
Znam da je ovo HR forum, ali vidim po postovima da ima dosta ljudi iz BiH, kao i da su neki iz HR vozili svoje autiće kod nas u BiH na servis.

Ja bih trebao odraditi zamjenu ulja u mjenjaču, malo pregledati onaj zračni ovjes nazad kao i još nekih sitnica, pa bih zamolio Vaša iskustva sa ovlaštenim servisima u Mostaru i Banjaluci, pošto mi je kilometraža do ta 2 grada slična.

Može i preporuka za neke neovlaštene, ako su zbilja majstori pravi bez muljaže i ponižavanja.
 

visaluteju

Well-known member
Nije ovlasteni ali preporuka za jaaaako dobar i provjeren servis - Zika servis u BL. Sad im je guzva jer su navalili gastarbajteri ali inace je ok, samo se zakazes. Rade samo francuze. Imam fina iskustva sa njima.
 

thenoise

Member
Imaju li dijelova na stanju i trpe li propitkivanja?

Znam da je dijaspora navalila i kod mene u gradu ne možeš doći na red kod frizera, zubara i mehaničara ;)
 

visaluteju

Well-known member
Zika ima djelove imaju svoju prodaju. Odlicnu dijagnostostiku. Daju garanciju na sve. Ono sto mi se svidja sto su ljubazni, sve ti objasne pokazu i spakuju staro pred tobom. Ja ih ubijem u pojam sa "za sta ovo sluzi a sto je to masno i da li je normalno da se ovo mrda" :)
Dva glavna majstora darko i zeljko te fino saslusaju, po potrebi provozaju s tobom auto da "cuju" problem itd.
Taj servis je posjedovao njihov otac od davnina oni su ga nasljedili (sad odrasli ljudi) tako da ne fusare.
 

thenoise

Member
@pokra89
Hvala na savjetu, tako sam nešto trebao.

@visaluteju
Hvala i tebi, ja ću se pozvati na tebe kad ih budem zvao i dogovarao servis :)
 
Ja sam jednom bio u C-auto u BL samo po informaciju, i bili su iznenađujuće ljubazni. Odvojili su baš puno vremena za mene, iako su me prvi put vidjeli. Tako da su ulijevali neki dojam profesionalnosti.
 

DS9

New member
Na CFS-u kao i na CFH je član foruma Gule iz Viteza, velika drugarčina i meraklija, vlasnik između ostalog i jednog izuzetnog GSA Special, a i vrlo iskusan serviser (možda i šef servisa) ovlašćenog servisa Ovnak iz Viteza

Da mi treba servis PSA vozila u BiH - prvo bih njih potražio

OVNAK D.O.O. - P.J. AUTOCENTAR
Poslovni centar 96-2
Vitez
72250
Bosna i Hercegovina
Telefon:
+387 30 717-106; 713-724
Faks:
+387 30 717-107

Radno vrijeme:
Salon vozila:
Pon-Pet: 08.00-17.00
Sub: 08.00-14.30

Servis vozila:
Pon-Pet: 7.30-16.30
Sub: 7.30-14.00

Identifikacioni broj: 4236089870044
PDV broj: 236089870001
Poreski broj:

Transakcijski račun:
Raiffeisen bank d.d. - 1610700000310085

Direktor: Drago Kafadar
 

thenoise

Member
Ima li kakav kontakt od Guleta?

Samo da kažem i ovo, bio sam u ovom preporučenom servisu Žika.

Ništa posebno od drugih šarafaša u okolini, jedino što ovi možda imaju malo više iskustva.
Ona naša klasika, naručiš se, prijeđeš trocifreni broj kilometara, i onda čekaš da ovome, ono, ovome ono, samo malo, nisam te ja naručio, možda je ovaj, možda je onaj, ma to ti je ništa, ne diraj to dok radi i tako...

Uglavnom, nisu skupi nešto pretjerano, a što se kvalitete i stručnosti tiče, ne znam ni ocijeniti, jer za sve specifično što sam pitao, bilo je ne diraj to dok radi, ma ništa to i slično.
 
Na vrh