Vele Nizozemci:
Bog je stvorio zemlju, a ljudi Nizozemsku.
Svi znamo da i danas Nizozemsku treba održavati (na) suhom. U parku vjetrenjača Kinderdijk ("ij" Nizozemci izgovaraju "aj", pa je to fonetski Kinderdajk, gdje "dijk" označava nasip između dvije vodene površine, dok je "dam" nasip između vode i kopna)
fascinira ne samo šetnja kroz park, nego i film o gradnji sistema 20 vjetrenjača još početkom 18. stoljeća, bez parnog stroja, bez elektrike, bez nafte... neki lucidni um osmislio je i proveo zahvaljujući razumijevanju odgovornih u djelo ideju o 20 vjetrenjača koje stalnim usklađenim radom izvlače vodu iz tla i prepumpavaju je u kanal, te time održavaju plodno tlo.
Danas te vjetrenjače služe u turističke svrhe, a Nizozemci ne bi bilo što jesu da ne ulažu velike novce (godišnje oko 55.000 € po svakoj vjetrenjači) da bi ih sve održavali i danas u ispravnom i što je više moguće originalnom stanju (samo drveta treba 17 različitih vrsta(!) a danas su neke od tih vrsta zaštićene, pa se za to koriste zamjenski materijali), iako se voda crpi suvremenijim sistemima.
Mnogi zahvati na vodi koje bi ponegdje nazvali zahvati stoljeća, pothvat generacije i slično, u Nizozemskoj se podrazumijevaju, pa vidjevši Scheveningensku plažu
malo nevjerojatno izgleda natpis na kojem ističu, a potkrepljuju to i slikom, da je još 1936. godine Sjeverno more nemilice udaralo o lukobran ispred samog velikog svjetionika (vidi se na slici koliko je danas daleko od mora - rekao bih barem 400 m).
Malo dalje na sjever, blizu luke Den Helder, počinje fascinantan, oko 30 km (trideset kilometara) dugačak nasip Afsluitdijk, na kojem je autocesta. Naivan kakav jesam, mislio sam da je napravljen da bi se skratio put od juga na sjever Nizozemske, no istina je da je odluka o gradnji tog divovskog nasipa nastala 1916. kad je Amsterdam bio radi rata u velikoj nestašici hrane i odluka je pala da se cijeli ogromni plitki zaljev IJsselmeer isuši i naprave velika polja. već za dvadeset godina taj nasip je bio gotov, ali od zamisli potpunog isušivanja se odustalo, iako su ogromni dijelovi mora danas već plodna tla, a isušuje se i danas i, nakon doživljenog odnosa Nizozemaca prema vodi, nisam siguran da na kraju jednog lijepog dana neće i zadnji dio IJsselmeera preorati traktori.
I za kraj teme o vodi i Nizozemcima... klima je vlažna, a Nizozemke sve oko sebe uvjeravaju da je vlažan zrak odličan za navlaživanje kože. Podsmijeh upućen toj tezi se malo otegne u ovješenu donju vilicu kad vidite osobe za koje biste bili sigurni da su menekenke i manekeni, umjesto da šetaju modnim pistama svijeta, vode djecu (obitelji tamo imaju puno djece, troje-četvero k'o od šale) u škole, idu u tramvaje i rade sve ono što obiteljski ljudi rade. Tu dolazimo u područje Nizozemska i promet, sljedeći post, ako za ovaj bude bilo imalo interesa na forumu.
Bog je stvorio zemlju, a ljudi Nizozemsku.
Svi znamo da i danas Nizozemsku treba održavati (na) suhom. U parku vjetrenjača Kinderdijk ("ij" Nizozemci izgovaraju "aj", pa je to fonetski Kinderdajk, gdje "dijk" označava nasip između dvije vodene površine, dok je "dam" nasip između vode i kopna)
fascinira ne samo šetnja kroz park, nego i film o gradnji sistema 20 vjetrenjača još početkom 18. stoljeća, bez parnog stroja, bez elektrike, bez nafte... neki lucidni um osmislio je i proveo zahvaljujući razumijevanju odgovornih u djelo ideju o 20 vjetrenjača koje stalnim usklađenim radom izvlače vodu iz tla i prepumpavaju je u kanal, te time održavaju plodno tlo.
Danas te vjetrenjače služe u turističke svrhe, a Nizozemci ne bi bilo što jesu da ne ulažu velike novce (godišnje oko 55.000 € po svakoj vjetrenjači) da bi ih sve održavali i danas u ispravnom i što je više moguće originalnom stanju (samo drveta treba 17 različitih vrsta(!) a danas su neke od tih vrsta zaštićene, pa se za to koriste zamjenski materijali), iako se voda crpi suvremenijim sistemima.
Mnogi zahvati na vodi koje bi ponegdje nazvali zahvati stoljeća, pothvat generacije i slično, u Nizozemskoj se podrazumijevaju, pa vidjevši Scheveningensku plažu
malo nevjerojatno izgleda natpis na kojem ističu, a potkrepljuju to i slikom, da je još 1936. godine Sjeverno more nemilice udaralo o lukobran ispred samog velikog svjetionika (vidi se na slici koliko je danas daleko od mora - rekao bih barem 400 m).
Malo dalje na sjever, blizu luke Den Helder, počinje fascinantan, oko 30 km (trideset kilometara) dugačak nasip Afsluitdijk, na kojem je autocesta. Naivan kakav jesam, mislio sam da je napravljen da bi se skratio put od juga na sjever Nizozemske, no istina je da je odluka o gradnji tog divovskog nasipa nastala 1916. kad je Amsterdam bio radi rata u velikoj nestašici hrane i odluka je pala da se cijeli ogromni plitki zaljev IJsselmeer isuši i naprave velika polja. već za dvadeset godina taj nasip je bio gotov, ali od zamisli potpunog isušivanja se odustalo, iako su ogromni dijelovi mora danas već plodna tla, a isušuje se i danas i, nakon doživljenog odnosa Nizozemaca prema vodi, nisam siguran da na kraju jednog lijepog dana neće i zadnji dio IJsselmeera preorati traktori.
I za kraj teme o vodi i Nizozemcima... klima je vlažna, a Nizozemke sve oko sebe uvjeravaju da je vlažan zrak odličan za navlaživanje kože. Podsmijeh upućen toj tezi se malo otegne u ovješenu donju vilicu kad vidite osobe za koje biste bili sigurni da su menekenke i manekeni, umjesto da šetaju modnim pistama svijeta, vode djecu (obitelji tamo imaju puno djece, troje-četvero k'o od šale) u škole, idu u tramvaje i rade sve ono što obiteljski ljudi rade. Tu dolazimo u područje Nizozemska i promet, sljedeći post, ako za ovaj bude bilo imalo interesa na forumu.
Posljednje uređivanje:
Ja sam se susretao s njima, pa da podjelim par dojmova hehhe o čemu nego ženama i autima. Mlade nizozemke su većinom manekenske građe (e sad kako kome paše) kao što si napisao, al meni ne baš pretjerano lijepih lica... a starije žene su muško u kući, izgledom i ponašanjem. Možda se meni tako potrefilo, pa stvorilo neke stareotipe u meni... ali često su bile više i sa manje oblina od svojih muževa 
