Prema mom dvanaestogodišnjem iskustvu s raznim mjernim uređajima s atletike i nautike gotovo mogu biti siguran da za automobil na ravnoj cesti koji se vozi konstantnom brzinom neko vrijeme (recimo minutu) podaci o brzini kretanja sa bilo kojeg gps uređaja mogu se uzeti kao točniji od automobilskog brzinomjera, dok se za prevaljeni put na većim udaljenostima ne bih baš kladio.
Tko ima vremena i živaca može vrlo točno izračunati točnu brzinu kretanja.
Laserskim mjeračem, ili pouzdanim metrom odmjeriti stazu za baždarenje, dužine 200 m.
Na biciklu montirati brojač okretaja kotača (ne brojač kilometara, nego baš breojač okretaja kotača) i na toj stazi izmjeriti koliko točno okretaja kotača treba za 200 m. Na temelju toga točno označiti na cesti dužinu od 1000 m.
Proći autom s tempomatom na određenoj brzini taj kilometar i precizno štopericom utvrditi potrebno vrijeme prolaska. Napraviti tri do pet prolaza i izračunati prosjek.
Iz tog podatka (broj sec za 1000 m se lako izračuna brzina - tko to ne zna neka ni ne radi ovaj posao, nije za to) vrlo lako je izračunati brzinu kretanja.
Napraviti to svakako za 60 km/h, 80, 100, 120 i vidjeti na koji način se razlikuju stvarne brzine od brzina na gps i od brzina na brzinomjeru i iz toga bi se mogla dobiti dovoljno dobra slika odstupanja brzinomjera.
Jasno da ovo nitko neće raditi, pa se i dalje držimo gpsa.
. 
