Jok. :grin:
Lakii
Well-known member
Da, stvar je reljefa u Rijeci!
Glavne prometnice kroz grad su u nadleznosti drzave, jer su dio jadranske magistrale i drzavnih cesta.
Sve van samog centra grada nije u nadleznosti grada Rijeke jer su to vec druge opcine, koje se naravno nece baviti takvim trivijalnostima i nemaju para za to. A nema ni zupanija.
I onda vozaci i svi ostali uzivaju u igrokazu svih mogucih razina vlade jer svi izbjegavaju svoje obaveze.
I naravno, tu je rodjo-faktor! Malo gradevinske mafijice, kradje i nesposobnosti!
Niti jedna, ali bas niti jedna sahta nije izvedena u razini. Pa mislim, po nekakvoj teroriji velikih brojeva, moralo bi ih barem nekoliko biti, makar slucajno, ispravno napravljeno! Nagibi cesta su krivi, odvodnja nikakva, neravnine...
Savrsen primjer je opatijska nova cesta! platim cugu onome tko uspije izbrojati sve sahte na toj cesti!
Glavne prometnice kroz grad su u nadleznosti drzave, jer su dio jadranske magistrale i drzavnih cesta.
Sve van samog centra grada nije u nadleznosti grada Rijeke jer su to vec druge opcine, koje se naravno nece baviti takvim trivijalnostima i nemaju para za to. A nema ni zupanija.
I onda vozaci i svi ostali uzivaju u igrokazu svih mogucih razina vlade jer svi izbjegavaju svoje obaveze.
I naravno, tu je rodjo-faktor! Malo gradevinske mafijice, kradje i nesposobnosti!
Niti jedna, ali bas niti jedna sahta nije izvedena u razini. Pa mislim, po nekakvoj teroriji velikih brojeva, moralo bi ih barem nekoliko biti, makar slucajno, ispravno napravljeno! Nagibi cesta su krivi, odvodnja nikakva, neravnine...
Savrsen primjer je opatijska nova cesta! platim cugu onome tko uspije izbrojati sve sahte na toj cesti!
Zmix
New member
Sad su putevi dosta bolji nego pre par godina (naročito autoputevi) ali i dalje naši putari hrvatskim putarima mogu biti samo šegrti.
Dalibor
Dado Tornado
Re: Preporuka i iskustva za servis: RIJEKA
ako pogledaš bosnu koja ima km cesata manje nego mi, bar se meni tako čini, jer do mnogih sela i krajeva tamo vode makadami...
u albaniji jednog se časa voziš po asfaltu, drugog asfalt prestaje i počinje makadam, a ista cesta...
največa razlika kod nas i zapada je, što na zapadu ima neravnina, ali teže je pronači takvu rupu da ti izbije amortizer koje kod nas nisu rijetkost...
ako zanemarimo ležeče policajce koji su uveženi iz engleske, i tamo di je ograničenje 50 stave one koji su namjenjeni parkiralištima sa ograničenjem 10 (opet, treba lovu okrenut, jel)...
to uvijek shvatim kao "hvale nas da su nam naselja dobro povezana", osim autocesata, kojih imamo ko nitko na svijetu (dobra lova se u njima okrenula, jel)...
ako pogledaš bosnu koja ima km cesata manje nego mi, bar se meni tako čini, jer do mnogih sela i krajeva tamo vode makadami...
u albaniji jednog se časa voziš po asfaltu, drugog asfalt prestaje i počinje makadam, a ista cesta...
največa razlika kod nas i zapada je, što na zapadu ima neravnina, ali teže je pronači takvu rupu da ti izbije amortizer koje kod nas nisu rijetkost...
ako zanemarimo ležeče policajce koji su uveženi iz engleske, i tamo di je ograničenje 50 stave one koji su namjenjeni parkiralištima sa ograničenjem 10 (opet, treba lovu okrenut, jel)...
RI-222
Member
vidis kako je meni svaki dan
raspast ce mi se auto,a ovo za sahte su stvarno kreteni sta su radili ceste,krivo naprave i jos propadne oko sahte nakon 3 mjeseca
dmemagic84
New member
Re: Preporuka i iskustva za servis: RIJEKA
u pragu su ceste totalna smrt za aute,a i auto ceste u češkoj su uzas,u Rijeci jesu ceste lose ali su i super kakve znaju biti okolo.
Hrvatski sabor sutra o dopunama Zakona o cestama
ZAGREB, 29. siječnja 2013.
Hrvatski sabor sutra će zasjedanje nastaviti raspravom o prijedlogu dopuna Zakona o cestama, kojima Vlada želi omogućiti dovršetak ugovorenih radova na postojećim gradilištima, odnosno "odmrznuti" 12 projekata u cestovnoj infrastrukturi čija je realizacija prekinuta jer nisu bila osigurana sredstva niti potrebne dozvole, te zbog financijskih problema izvođača radova.
Zakon se predlaže dopuniti jednom odredbom koja glasi: "Kada se javna cesta razvrstana u autocestu, odnosno državnu cestu, razvrstava u drugu skupinu na način da autocesta prelazi u državnu cestu i obrnuto, a započelo se s izgradnjom pojedine dionice, započete radove će završiti pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala istom cestom sukladno tehničkim karakteristikama ceste u koju se javna cesta razvrstava".
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić nedavno je istaknuo kako će se zakonskim dopunama pokušati raščistiti kaos koji je Vlada zatekla u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama u vezi ugovorenih radova za koje nisu osigurana sredstva ili izostaju lokacijske dozvole i uvjeti gradnje, te osigurati nastavak započetih poslova građevinskog sektora niskogradnje.
Primjenu zakonskih dopuna, čije donošenje Vlada predlaže po hitnom postupku, ministar je obrazložio na primjeru "Podravskog ipsilona", na kojemu bi se nastavila izgradnja prvih dionica, ali ne kao autoceste, nego kao brze ceste, pri čemu bi radove dovršio HAC.
Podsjetio je da je izgradnja "Podravskog ipsilona" podijeljena u četiri faze koje su već ugovorene s izvođačima, iako za tri faze uopće nisu ishođene lokacijske dozvole niti uvjeti gradnje, a nije završen ni otkup zemljišta. Prve dionice prema Bjelovaru i Koprivnici, najavio je, završit će se u ugovorenim rokovima, za što su osigurana sredstva i pribavljena dokumentacija.
U Vladi ističu kako je trenutno 12 ugovorenih projekata vrijednih 4,2 milijarde kuna, a zbog zastoja u realizaciji izgubljeno je 1,1 milijardi kuna. Ti su projekti, naglašavaju, sada "odmrznuti" i kreću u realizaciju čim se steknu meteorološki uvjeti.
Osim "Podravskog ipsilona" riječ je o dovršenju vijadukta i dionice između Ravče i Ploča, tunela Sv. Ilije, izgradnji mosta preko Drave na koridoru Vc, dionice Buševec - Lekenik na autocesti prema Sisku, te dovršenju pravca između Splita i Dugopolja, dionice Plano - Kaštel Stari i južne obilaznice oko Osijeka.
Donošenje dopuna Zakona o cestama po hitnom postupku u Vladi pravdaju potrebom što skorijeg i nesmetanog nastavka te realizacije započetih investicijskih projekata, što će, tvrde, ujedno spriječiti i otkloniti moguće veće poremećaje u gospodarstvu.
ZAGREB, 29. siječnja 2013.
Hrvatski sabor sutra će zasjedanje nastaviti raspravom o prijedlogu dopuna Zakona o cestama, kojima Vlada želi omogućiti dovršetak ugovorenih radova na postojećim gradilištima, odnosno "odmrznuti" 12 projekata u cestovnoj infrastrukturi čija je realizacija prekinuta jer nisu bila osigurana sredstva niti potrebne dozvole, te zbog financijskih problema izvođača radova.
Zakon se predlaže dopuniti jednom odredbom koja glasi: "Kada se javna cesta razvrstana u autocestu, odnosno državnu cestu, razvrstava u drugu skupinu na način da autocesta prelazi u državnu cestu i obrnuto, a započelo se s izgradnjom pojedine dionice, započete radove će završiti pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala istom cestom sukladno tehničkim karakteristikama ceste u koju se javna cesta razvrstava".
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić nedavno je istaknuo kako će se zakonskim dopunama pokušati raščistiti kaos koji je Vlada zatekla u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama u vezi ugovorenih radova za koje nisu osigurana sredstva ili izostaju lokacijske dozvole i uvjeti gradnje, te osigurati nastavak započetih poslova građevinskog sektora niskogradnje.
Primjenu zakonskih dopuna, čije donošenje Vlada predlaže po hitnom postupku, ministar je obrazložio na primjeru "Podravskog ipsilona", na kojemu bi se nastavila izgradnja prvih dionica, ali ne kao autoceste, nego kao brze ceste, pri čemu bi radove dovršio HAC.
Podsjetio je da je izgradnja "Podravskog ipsilona" podijeljena u četiri faze koje su već ugovorene s izvođačima, iako za tri faze uopće nisu ishođene lokacijske dozvole niti uvjeti gradnje, a nije završen ni otkup zemljišta. Prve dionice prema Bjelovaru i Koprivnici, najavio je, završit će se u ugovorenim rokovima, za što su osigurana sredstva i pribavljena dokumentacija.
U Vladi ističu kako je trenutno 12 ugovorenih projekata vrijednih 4,2 milijarde kuna, a zbog zastoja u realizaciji izgubljeno je 1,1 milijardi kuna. Ti su projekti, naglašavaju, sada "odmrznuti" i kreću u realizaciju čim se steknu meteorološki uvjeti.
Osim "Podravskog ipsilona" riječ je o dovršenju vijadukta i dionice između Ravče i Ploča, tunela Sv. Ilije, izgradnji mosta preko Drave na koridoru Vc, dionice Buševec - Lekenik na autocesti prema Sisku, te dovršenju pravca između Splita i Dugopolja, dionice Plano - Kaštel Stari i južne obilaznice oko Osijeka.
Donošenje dopuna Zakona o cestama po hitnom postupku u Vladi pravdaju potrebom što skorijeg i nesmetanog nastavka te realizacije započetih investicijskih projekata, što će, tvrde, ujedno spriječiti i otkloniti moguće veće poremećaje u gospodarstvu.
igor
New member
Ovo je dobro za slalom :grin:
Dalibor
Dado Tornado
izgleda da nam je neizbježno davanje autocesata u koncesiju za 3 milijarde €:
Hajdaš Dončić: Monetizacija autocesta je neizbježna, ne može je spriječiti ni referendum
baš me zanima kakva će tada biti cijena cestarine jer skuplje od ovog danas teško da može biti
Hajdaš Dončić: Monetizacija autocesta je neizbježna, ne može je spriječiti ni referendum
baš me zanima kakva će tada biti cijena cestarine jer skuplje od ovog danas teško da može biti
Tanaja
"Max. utegnut za vozit"
Nama taj autoput nije triba ni na prvom mistu, ako se govori o dalmatini. Ali je govoriti onda kontra te ceste dok se još počimala graditi je bilo ravno veleizdaji.
Punog je kapaciteta jedva četiri miseca u godini. Ostatak vrimena nigdi nikoga. Jednom sam se vozija u 12 misecu iz ZG prema Zadru lipo 20 minuta bez da je ijedna auta došla iz suprotnog pravca. Onda dvi-tri aute, pa opet 15-20 nikoga.
Dalibor
Dado Tornado
neke od naših autocesta više su uništile zaposlenje u krajevima kroz koje prolaze, nego što su pripomogle gospodarstvu, a dalmatina i riječka autocesta su kao trebale potaknuti gospodarstvo dalmacije i kvarnera...
iako zbog veličine hrvatske zbilja se svugdje brzo stiže ako se ide autocestom...
najdraže bi mi bilo da se odigralo na to što tursti dulje putuju, tj. uz njihovu pomoć osigurati mušterije privredi u krajevima kroz koje turisti prolaze, a uska grla nekako prepraviti (i to bi bilo financ. povoljnije od autocesata punog profila) i raditi zaobilaznice...
iako zbog veličine hrvatske zbilja se svugdje brzo stiže ako se ide autocestom...
najdraže bi mi bilo da se odigralo na to što tursti dulje putuju, tj. uz njihovu pomoć osigurati mušterije privredi u krajevima kroz koje turisti prolaze, a uska grla nekako prepraviti (i to bi bilo financ. povoljnije od autocesata punog profila) i raditi zaobilaznice...
empacher
New member
Evo baš sam danas pogodio na jednu "planinu" na cesti da mi je bubreg do mozga skočio. Na križanju Držićeve i Vukovarske, traka najbliža pruzi. Negdje sam čak čuo da ako ti se desi šteta na autu zbog rupe na cesti, možeš tužit državu i čak dobit neke novce. Fora je u tome da to mora biti šteta od točno te jedne rupe da bi mogo dokazat išta, a ne ono kaj njih 200 napravi.
Kanader
Active member
Što se tiče auto ceste Zagreb-Split....
Za vrijeme Juge Tito nije dozvolio njenu gradnju.
Kada je napokon izgrađena financirale se iz više izvora:
1.Digla država kredite vani za izgradnju
2.Plaća se iz cestarine na registraciji vozila
3.Plaća se iz cijene svake litre goriva
4.Plaća se iz svih poreza koje država ubire
5.Plaća se neposredno iz cestarine koja prethodi vožnji po istoj
HNS s Èačićem plaćao je plakate koji su nas uvjeravali da nam je cesta potrebna kao da mi to ne znamo.
Cijena izgradnje se nekoliko puta multiplicirala zbog građevinsko mafijaškog lobija.
Auto cesta nije ispunila svoj smisao jer ne vodi najkraćim putem od Zagreba do Splita već prolazi kroz dvorišta svih lokalnih političara pa se i ne treba zvaqti Zagreb-Split već Zagreb-idem svuda okolo pa mogao bih i preko Osijeka-Split.
Rezultat svega je nerentabilna cesta sa skupim cestarinama koju jeVlada odlučila dati u zakup.
Kako se trebala graditi? Uz mehanizaciju HV-a, a radna snaga bi billi zatvorenici. Država bi plaćala samo materijal. I naravno najkraćim putem do Splita, a ne naokolo i s izgradnjom brzih spojnih prometnica prema Zadru i Šibeniku. Plaćali bi ju samo oni koji ju i koriste, a ove ostale izvore financiranja ukinuti jer tko je pojeo ručak treba ga i platiti.
I ne bi smjelo koštati više od 50 kn Zagreb-Split, a strancibi plaćali višestruko veće iznose. To je jasno moje mišljenje.
Za vrijeme Juge Tito nije dozvolio njenu gradnju.
Kada je napokon izgrađena financirale se iz više izvora:
1.Digla država kredite vani za izgradnju
2.Plaća se iz cestarine na registraciji vozila
3.Plaća se iz cijene svake litre goriva
4.Plaća se iz svih poreza koje država ubire
5.Plaća se neposredno iz cestarine koja prethodi vožnji po istoj
HNS s Èačićem plaćao je plakate koji su nas uvjeravali da nam je cesta potrebna
kao da mi to ne znamo.Cijena izgradnje se nekoliko puta multiplicirala zbog građevinsko mafijaškog lobija.
Auto cesta nije ispunila svoj smisao jer ne vodi najkraćim putem od Zagreba do Splita već prolazi kroz dvorišta svih lokalnih političara pa se i ne treba zvaqti Zagreb-Split već Zagreb-idem svuda okolo pa mogao bih i preko Osijeka-Split.
Rezultat svega je nerentabilna cesta sa skupim cestarinama koju jeVlada odlučila dati u zakup.
Kako se trebala graditi? Uz mehanizaciju HV-a, a radna snaga bi billi zatvorenici. Država bi plaćala samo materijal. I naravno najkraćim putem do Splita, a ne naokolo i s izgradnjom brzih spojnih prometnica prema Zadru i Šibeniku. Plaćali bi ju samo oni koji ju i koriste, a ove ostale izvore financiranja ukinuti jer tko je pojeo ručak treba ga i platiti.
I ne bi smjelo koštati više od 50 kn Zagreb-Split, a strancibi plaćali višestruko veće iznose. To je jasno moje mišljenje.